Mladen Klemenčić

Uz projekt Avantura svjetionika i knjigu Legende svjetla Jurice Gašpara

Priče hrvatskih svjetionika

Uz nedvojbenu dokumentarnu, Gašparova monografija ima i memoarsku vrijednost jer ne donosi samo povijesne podatke nego u njoj progovaraju i „duše svjetionika“, lanternisti, ljudi posvećeni odgovornom poslu. Obavljajući ga predano – jer „svitlo triba gorit“ – oni su spasili nebrojeno mnogo života ...

Tonko Maroević

Stotinu i PEDESET godina od Baudelairove smrti (1867) i stotinu i šezdeset od izdanja Cvijeća zla (1857)

Na dno neznanog, tek da se nađe novo!

Čitava moderna francuska poezija proizašla je iz Baudelaireove ključne zbirke, s golemim odjecima u pjesništvu gotovo svih inih jezika. Njegovu nesvakidašnju utjecajnost i zaraznost treba pripisati snazi autentična egzistencijalnog svjedočenja, ali i pjesnikovoj ideji neupitne modernosti koja se u Cvijeću zla ponajprije ...

Redakcija

Baudelaire i Matica hrvatska

Prvi cjeloviti prepjev Baudelaireovih Cvjetova zla na hrvatski 1961. godine objavila je Matica hrvatska

Goran Galić

O Spleenu Pariza i Baudelaireovu flanerizmu

Pariška šetnja s Baudelaireom

U eseju Slikar modernog života Baudelaire oslikava figuru umjetnika-šetača, flanera, koji u zori industrijskoga društva besposleno šeće gradskim ulicama, pasažima i parkovima, tragajući za ljepotom. Iako se u ključu flanerizma mogu promatrati i Baudelaireovi Cvjetovi zla, flaneristički motivi najneposrednije dolaze do izražaja ...

Mate Maras

Riječ prevoditelja uz knjigu Baudelaireova sjenica Roberta Calassa

Baudelaire i Pariz kao kolijevka modernizma

Na obljetnicu Baudelairove smrti možemo čitati i novo štivo nadahnuto pjesnikom